Zašto je sve teže poslužiti obroke koji su pripremljeni od nule

27. октобар 2026.

Sve teže je školskim distriktima da obezbede zdrave obroke učenicima, da zaposle i zadrže radnike koji će te obroke pripremati, i da ispune stroge nutritivne smernice koje postavlja savezna vlada, navode voditelji distrikta.

Problem je što će se situacija verovatno pogoršati ako se ne poveća federalna nadoknada za programe školskih obroka, kažu.

Pre oko trećine voditelja distrikta—31%—suočava se sa značajnim izazovima u ispunjavanju zahteva za školske obroke, a nešto manje od polovine suočava se sa umerenom poteškoćom, prema istraživanju sprovedenom u junu 2026. među 423 vođe distrikta, koje je prošlog meseca objavio AASA, Udruženje školskih superintendenta. Četrdeset posto voditelja distrikta navelo je da su smanjili potrošnje na nastavne materijale ili programe za podučavanje, ili su posegli u fond za nepredviđene situacije kako bi platili školske obroke.

„Trenutni iznos nadoknade nije dovoljan i ne pokriva stvarne troškove proizvodnje obroka,“ izjavila je Tara Thomas, analitičarka politike u AASA koja je radila na izveštaju o anketi.

„Nadoknada bi trebalo da pokriva trošak hrane, ali i troškove opreme, rada i zaliha,“ dodala je.

Kombinacija ograničene nadoknade i stroge nutritivne smernice dovodi do oslanjanja na obroke koji se zagrevaju i poslužuju, umesto na pripremu od svežih sastojaka. Pored toga, školama je često nedostaje osoblje ili nemaju neophodnu opremu za pripremu svežih obroka.

Procesirane namirnice koje jasno prikazuju svoje sastojke i nutritivne vrednosti su „lakše“ za ispunjavanje kada distrikti moraju da pokažu da poštuju nutritivne smernice, rekla je Thomas.

Učešće učenika ključno je za uspeh programa školskih obroka

Distrikti moraju posebno obratiti pažnju na to koliko učenici uživaju u obrocima, rekla je Thomas. Pokušavajući da ispune stroge nutritivne standarde u pogledu upotrebe šećera, soli ili celih žitarica, školski obroci često nisu privlačni učenicima.

Više od jedne trećine superintendenta rekla je da je učešće učenika njihov najveći operativni izazov. Kada učenici ne konzumiraju školske obroke, distrikti ne mogu osigurati da dobiju potrebnu ishranu, a program školskih obroka finansijski pati.

Thomas je izjavila da distrikti i donositelji politika moraju učešće učenika postaviti kao ključnu meru uspeha programa obroka i da treba uskladiti svaku promenu nutritivnih standarda sa zdravljem učenika i njihovim ukusnim preferencama.

Distrikti žele prelazak na pripremu hrane od nule, ali to nije lako

Gotovo svi superintendenti su rekli da njihovi distrikti pripremaju određeni procenat svojih obroka od nule, koristeći sirove ili minimalno prerađene sastojke. Taj udeo varira — 1 od 4 ruralnih ispitanika kuva 26–50% svojih obroka od nule; 19% urbanih i prigradskih ispitanika kaže isto.

Nije samo nedostatak obučenog osoblja. Distrikti moraju da ulože značajne investicije u infrastrukturu kuhinja, opremu i kapacitete za skladištenje hrane u hladnom i suvom uslovima. Ove promene biće veće za distrikte koji se uglavnom oslanjaju na obroke koji se zagrevaju, poput pakovane zamrznute hrane koju je dovoljno samo zagrejati.

Četrdeset četiri odsto superintendenta kaže da trenutno nemaju neophodne objekte da bi svaki školski obrok pripremili od nule.

Vođe distrikta žele finansijsku podršku za ulaganja u kvalitetne prehrambene proizvode, rekla je Thomas, ali im je potrebna i smernica o nabavci, lancima snabdevanja i dostupnosti proizvoda.

Mnoga distrikta su prijavila izazove u ovom području, prema izveštaju. Proizvodi sa niskim sadržajem soli i celo zrno, na primer, mogu biti skupi i teško nabavljivi, naročito kada „sve škole pokušavaju da dobiju iste proizvode istovremeno“, dodala je Thomas.

Distrikti treba da imaju fleksibilnost da ispune federalne nutritivne standarde uz ono što mogu da priušte i nabave. To bi moglo značiti podelu budžeta između lokalnih proizvođača, koji mogu imati svežije ili ukusnije proizvode, i nacionalnih dobavljača koji prodaju proizvode na veliko po nižim cenama.

Odgovori superintendenta trebalo bi da pomognu oblikovanju budućih politika o ishrani koje bude postavila savezna vlada, rekla je Thomas.

Marko Petrović

Novinar sam specijalizovan za obrazovanje u Srbiji i svetu. Kroz svoje tekstove trudim se da složene teme učinim jasnim, bez gubljenja konteksta i suštine. Pratim reforme, izazove u školama i šire društvene promene koje utiču na način na koji učimo i prenosimo znanje.